Plavac mali odlično se “snašao” u hercegovačkom podneblju

Foto: Marko Čolić

 
Kada se spomenu hercegovačka vina prvo što pomislimo su žilavka i blatina, ali ovoga puta imali smo prigodu probati plavac mali, „došljaka“ s Pelješca, u novom hercegovačkom podneblju. A kako je došlo do toga, ispričao nam je Branimir Begić, vlasnik vinarije Begić iz Prologa kraj Ljubuškog.

Vinska priča obitelji Begić je slična većini priča vinara iz toga kraja. Gotovo svi Hercegovci koji su se bavili uzgojem duhana sadili i vinograde sa 1000 ili 2000 trsova za vlastitu upotrebu. Sve ono što je preteklo od onoga za vlastite potrebe moglo se uvijek prodati ili mijenjati za neki drugi proizvod.
Prvi značajniji iskorak u sortimentu napravio je njihov predak Jakov šezdesetih godina kada je sa Pelješca, u namjeri da poveća vinograde s plavinom, zapravo i ne znajući donio sadnice plavca maloga, a to se uskoro odrazilo i na kvaliteti njihovog vina.

Foto: Marko Čolić

Koliko je ta sorta bogatija i jača od spomenute plavke, Begići su proizvodili vino koje je bilo traženo, ali su to još uvijek bile manje količine. Tek kada je Leon Begić, otac današnjeg vlasnika Branimira, zasadio nove vinograde i izašao na tržište s etiketiranom buteljom, vinarija Begić krenula je u profesionalne vode. Ta dva desetljeća bila su dobra priprema za novi kvalitativni skok koji su otac i sin Branimir napravili posljednjih godina, a o tome svjedoči više Decanterovih medalja. Pozicionirali su se uz druge Ljubušake na profesionalnoj vinskoj cesti Hercegovine.

Danas vinarija ima svojih 6,5 hektara nasada gdje prevladava žilavka sa 3,5 hektara na pozicijama Rastoka (veliko polje dijelom u vrgoračkom kraju) i na nekadašnjoj vinskoj plantaži u Ljubuškom. Ondje su Begići u proljeće 2022. godine zasadili 5000 trsova trnjaka i 1000 plavca malog koji će u puni rod doći za dvije do tri godine. Vinogradi se nalaze i u Prologu kraj vinarije, imaju 2000 loza plavke i 1000 loza vranca od kojeg prave lijepi Cuvee. Vinarija također ima i dva hektara u zakupu na području Dubrave Stolac.

Na predstavljanju vinarije u radionici „Vrijeme je za …“ organiziranoj u punoj dvorani novinara i vinskih znalaca smještenoj u prostoru Češke besede u Zagrebu kušalo se osam etiketa. Predstavljene su: Žilavka 2023., Rastok Žilavka 2022. selekcija, Rose (plavac mali/plavina) 2023., Plavac mali 2022., Plavac mali 2021., Plavac mali barrique 2021., Plavac mali barrique 2020. te Cuvee ( plavac mali, trnjak, vranac) 2021.

Foto: Marko Čolić

Od osam nabrojanih etiketa četiri su se izdvojile po svojim karakteristikama. Rastok žilavka selekcija 2022. dobiva se s jednog hektara vinograda u Rastoku. Vinogradi su stari od 40 do 70 godina. Ima 13 posto alkohola i 5,9 g/l kiseline. Odličan je odraz terroira s dobro očuvanim odnosom sorte i ekstrakcije. Vino koje još nije fermentiralo do kraja je iz inoxa stavljeno u drvene bačvi akacije da bi ondje „stružući“ bačvu i uz miješanje ostalo sedam, osam mjeseci.

To miješanje taloga dalo je vinu prepoznatljivu kremoznost. Nije preuzelo miris akacije i mada je slojevito, vrlo je pitko. Ovakva žilavka je bila tek druga u BiH rađena na ovaj način. Begić ističe, da mu je savjetom da u bačvu ne ide već gotovo vino nego još u procesu fermentacije, pomogao veliki hrvatski vinar Ivica Matošević. Prepoznali su to i mnogi ljudi od vina na Salonu žilavke u Trebinju gdje su dobili velike komplimente poznavatelja sorte. Naš poznati novinar i vinski znalac Ivo Ivaniš ističe da su njihove žilavke bile hit među desecima drugih. Gastronomska preporuka je konzumirati uz bijelu ribu uključujući jegulje, između ostalih gastronomskih mogućnost.

Rose 2023., 12,6 posto alkohola i 5,7 g/l kiseline rađen je od po 10 posto plavca malog i 90% plavine. U ovoj kombinaciji vinu plavac mali daje pretežito strukturu i slast, a plavina kiselinu i pitkost. Sa Roseom su Begići krenuli 2014. iz tzv. kišne godine. Vino je rađeno kratkom maceracijom jedan i pol sat koja daje samotok. Imalo je 1,5 gram neprovrelog šećera i modernu provansalsku boju lupine crvenog luka.

Sommelier Darko Lugarić u mirisu pronalazi uz zrelije note maline i trešnje i nijansu karamele. Ovo vino je vrlo lijepo, nema veliki ostatak šećera i vrlo je užitno. Rađeno je po naputku njihovog dugogodišnjeg enologa Zdravka Dujmovića, a Caroline Gilby (Master of wine) je komplimentirala Rose iz 2018. izjavivši da je ovo vino kvalitetom za britanski kraljevski dvor.
Sommelier nam gastronomski preporučuje uz ovo vino pečenog lososa, tartar od tune, nježan jednogodišnji pršut…, a može i voće, lubenice i svježe jagode.

Treće vino je Plavac mali barrique 2021., 14 posto alkohola i 5,4 g/l. U mirisu intenzivan i asocira na šljivu, višnju, dim, tamnu čokoladu. Vino je svježe, dobro integriranih tanina s priličnim potencijalom starenja. U bačvi je bilo 12 mjeseci i moguće je da bi koji mjesec manje dao blaži okus vanilije. Oko vina su vođene rasprave hoće li se miris koji prevladava trenutno na nosu vremenskim protokom smanjiti.

U otvorenoj diskusiji nekolicine prisutnih: Suhadolnik, Dropuljić, Lugarić i samoga vinara postavilo se pitanje svrhe barriquea kao takvog. I Branimir Begić je mišljenja da će u budućnosti biti bolje smanjiti utjecaj drva i okrenuti se drugim značajnim apelacijama kao što su: položaj vinograda, oznaka terroira u karakterizaciji i promociji vina i vinarije. Kad smo kod plavca, Begići su prvi u BiH dobili Rješenje o geografskom porijeklu plavca malog 2001. godine. Od njih su plemke kasnije preuzeli Čitluk d.d. i Nuić.

Cuvee (sastavljen podjednako od plavca malog, trnjka i vranca) sa 14,5 posto alkohola  5,9 g/l kiseline, rađen je sa 25 dana maceracije te je odležao pune dvije godine u već korištenim bačvama. Važno je napomenuti da su sve tri sorte fermentirale zajedno. Ovdje je iz vinograda uzimamo potpuno zrelo grožđe, dijelom i sušice, a ekstrakt mu je bio 36. Na mirisu prepoznajemo suhu šljivu, suhe smokve, marmeladu… Vino ima dosta (14,5 %) dobro uklopljenog alkohola, boje zečje krvi, intenzivno i ekstraktno te će tek za koju godinu biti na vrhuncu. Još je u bocama i prve količine će na tržište izaći potkraj godine.

Vinarija je do sada dobila više priznanja na Decanteru. Plavac mali barrique 2019. je bio brončani, a redom potom Plavac mali 2020. osvojio je srebro dok je onaj iz 2021. brončani. Uspješan je bio i Rose iz 2022. te je osvojio broncu, uz više nagrada na domaćim smotrama.

Vinarija ima i liniju žestokih pića: loza, travarica, višnjevača i orahovača.

Za kraj prezentacije vrijedi citirati i samoga vinara: „Ja ne želim ići u veliku proizvodnju, cilj mi ju boutique vinarija s maksimalno 100.000 litara kvalitetnog vina te dobro pozicioniranje na tržištu, prodaja na kućnom pragu i u HORECI. Mislim uskoro raditi orange vino od naših starih sorti krkošije, bene i još nekih…Krajnji cilj je stvoriti dobar temelj za buduće generacije u mojoj obitelji“.

Nakon ove promocije i kušanja vina te vinarskih promišljanja Branimira Begića ne sumnjamo u njegov uspjeh.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)