Trnjak kao mogući brend hrcegovačkog vinarstva
Proteklog mjeseca u Ljubuškom održan je 1. Festival Trnjka, autohtone sorte s tih područja i još uvijek, do kraja nerazriješenim podrijetlom.
Po nekim izvorima smatra se da su ga početkom 19. stoljeća u Dalmaciju introducirali Francuzi u Napoleonovo vrijeme, gradnja cesta, pretpostavlja se kao jedna od varijanti cabernet franca. U narodu se u nekim mjestima udomaćio i naziv rudežuša i kovačuša, a sada već stoljećima naša.
Najčešće ga nalazimo pod imenom Trnjak ili Trnak u dalmatinskim predjelima. U Hercegovini su ga redovito sadili u vinogradima sa blatinom kao oprašivača ženskoga cvijeta. U posljednjih 15-estak godina prve berbe je radio Čitluk d.d sa Tihomirom Prusinom od 2008. do 2010. kada je vino izašlo na tržište svega nekoliko mjeseci prije vinarije Nuić i njihova Trnjka. Josip Nuić je prepoznao potencijal sorte i još sredinom 2000-ih kada je uz ostale loze (žilavka, blatina) toga kraja zasadio i Trnjak te dopunjujući asortiman proteklih godina sadnjom novih trsova došao do preko 22.000 trsova odnosno oko 12% ukupnoga asortimana, a to je najviše od svih 24 proizvođača koji su se okupili na prvoj smotri u Humcu. Neke od sudionika ovog festivala moglo je se upoznati u Zagrebu na radionicama za novinare i ugostitelje u organizaciji Vjekoslava Madunića.
Trnjak po svim svojim karakteristikama ima lijepu šansu napredovati u količini i potražnji s obje strane granice, a mogla bi postati najtraženija crna saorta na ovim područjima. Za tako nešto uz vrijedne vinare treba puna potpora ugostitelja, distributera i drugih u lancu HOREC-e.
Prvoga dana Festivala održana su predavanja na temu trnjka. Zanimljiva predavanja su održali Mario Leko s Federalnog Agromediteranskog zavoda u Mostaru koji je govorio o bitnim karakteristikama sorte koja će u idućim godinama po utemeljenim predviđanjima samo rasti i ako joj se bude posvećivala potrebna pozornost. Dr. Tihomir Prusina je vrlo kratko i efektno opisao put izlaska trnjka kada su u vinariji radili tri godine pokusne berbe i preradu da bi na kraju plasirali vrhunski trnjak krajem 2010. O Azijatskom porijeklu trnjka, uostalom kao i svih drugih sorti u Europi, mada nisu uspjeli identificirati tko su mu „roditelji“ otkrili su puno „polubraće i sestara“ vani i kod nas kao što je primjerice žilavka. To je utvrđeno metodom sekvencioniranja genoma. Pomaknuta je i granica starosti za koju se mislilo da je 7-8 tisuća godina na 11.000 godina.
Još jednom je naglašen potencijal i enološke vrijednosti sorte. Trnjak se spominje i u znamenitoj Dalmatinskoj ampelografiji Stjepana Bulića.
Skup je otvorio predsjednik Udruženja vinara i vinogradara Ljubuškog Zdenko Milas, a predavače je najavljivao Miro Barbarić.
Organizatori Festivala trnjaka su za Festivalski prostor odabrali Humac, najljepše i najatraktivnije mjesto na području grada. U Humcu ispred crkve sv. Ante, Franjevačkog samostana, najstarijeg muzeja u BiH i lapidarija gdje su se smjestila 24 izlagača iz Dalmacije i Hercegovine. Može se slobodno reći da je jedno od najatraktivnijih festivalskih mjesta na kojima se održavaju sajmovi vina. Tim odabirom u startu su dobili najvišu ocjenu. Kada se tome pridoda i nestvarno lijepi koncert s kontemplativnom muzikom harfistice Hane Pernaušić tijekom cijele večeri, zaslužuje najvišu ocjenu.
I gastronomski ugođaj upotpunio je kompletan ugođaj sajma s raznovrsnom biranom hranom, a pršut je pršut, za uštipke je trebalo čekati red i na koncu trnjak u 24 izvedbe, a našao se tu i poneki rose.
U cijeloj ponudi vina izdvajaju se po tri vina sa obje strane. Zapadnije vinarije Grabovac, Katić i Gašpar, a malo istočnije Nuić, Škegro i Tolj, a što je u konačnici ipak osobni sud uz komentar iskusnih sommelijera. U konačnici je pobjednik trnjak kao sorta od koje s pravom u budućnosti puno očekujemo.
Scenografiju za potornicu je izradila Ivana Tomić, spretno i duhovito. Statua trnjka je rad akademskog kipara Roberta Alilovića koju je dodjeljivao Zdenko Milas. Tako je ambasadorom trnjka u BiH proglašen Josip Brkić pomoćnik ministra Vanjskih poslova BiH, za Europu veleposlanik Hrvatske u BiH Ivan Sabolić.
Statue stiliziranog grozda dobili su Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, izaslanik predsjedateljice Federacije BiH Lidije Bradare, Bariša Čolak, ministar Komunikacija i prometa Edin Forto, generalni direktor ASA CENTRAL osiguranje Feđa Morankić i ministrica Turizma i zaštite okoliša Mersiha Pozder koja je otvorila manifestaciju.
Veliku statuu trnjka rad Roberta Alilovića svečano je otvorio mladomisnik s Humca Fran Čorić. Bila je to večer puna slatkog uzbuđenja posvećena „Njegovom veličanstvu vinu“, ovaj puta crnom TRNJAKU. Nadamo se da će vrijedni organizatori održati tempo u promociji ovog izuzetnog vina koje bi u budućnosti s ozbiljnim povećanjem nasada moglo postati i brend ovog kraja. (Mario Milošević)
