VINCEKOVO U EUROPI: Sv. Vinko je rođen u Španjolskoj, pokopan u Portugalu, a najviše slavljen u Francuskoj

VINCEKOVO U EUROPI:  Sv. Vinko je rođen u Španjolskoj, pokopan u Portugalu, a najviše slavljen u Francuskoj
Foto: Marinko Petković

U periodu od Martinja do Vincelova vinogradi spavaju svoj zimski san. Simboličnom rezidbom u danima oko 22. siječnja kad se slavi Vincek, koji je inače Sveti Vincent od Zaragoze, kod nas poznatiji i kao Vinko, Vincek ili Vincel, jedan je od dva glavna ”vinska sveca”, te tu čast dijeli sa svetim Martinom, započinju radovi u vinogradima, koji se bude uz obilje hrane, plesa i zabave za što plodniju godinu.

”Tim svečanostima se obilježava početak novog prirodnog ciklusa kad se blagoslovom loza i nasada, pučkim feštama i različitim običajima i ceremonijama priziva još jedno vrhunsko godište te povoljni vremenski uvjeti. Sv. Vinko, iako porijeklom iz današnje Španjolske, štuje se diljem kršćanskog Zapada, a svetkovine su možda najosebujnije i najsvečanije upravo u ‘najvinskijoj’ od svih zemalja Francuskoj”’, kazali su na vinskoj kušaonici pod nazivom Vincekovo u Europi, vinski stručnajci iz tvrtke ‘Croatia by the Glass’, Jure Andrijašević i Tomislav Tuđen, koji su nas vodili kroz kušanje šest vrhunskih vina, odabranih da poprate priču o tome kako se Vincekovo obilježava u vinskim regijama šest europskih zemalja.

VINCEKOVO U EUROPI:  Sv. Vinko je rođen u Španjolskoj, pokopan u Portugalu, a najviše slavljen u Francuskoj
Foto: Marinko Petković

Organski pjenušac među 100 najboljih vina

Prema njihovim riječima, Vincent od Zaragoze se slavi kao svetac prvomučenik Španjolske, nebeski patron Portugala te gradova Lisabona i Valencije na dan njegove mučeničke smrti 304. godine, za vrijeme Dioklecijanovih progona.

Mladi đakon Vincent u službi biskupa Valencije je strastveno propovijedao novu vjeru koja se kosila s dispciplinom i božanskim autoritetom rimskog cara. No, ne povezuje ga se s vinom osim u jednoj neslužbenoj verziji gdje je navodno prignječen na vinskoj preši, odatle i simbolika imena Vincent, a koja se u Francuskoj povezuje baš s vinom. Samo ime Vincent dolazi iz latinskog glagola pobijediti i znači Pobjedonosan.

Kako je i red, kušaonica je počela pjenušcem iz Vincekove domovine. Riječ je bila o organskom pjenušavom vinu Raventos i Blanc, Blanc de Blancs 2021 od sorti Xarel-lo, Perellada i Macabeu – sorti tipičnih za cavu – španjolski pjenušac proizveden tradicionalnom metodom. Vrhunska vina koja dolaze iz porječja riječice Anoie u Pendesu (Katalonija) na neki način predstavljaju ambiciju kakva bi cava kvalitetom trebala biti kad, prema riječima vinara Pepea i Alberta iz Raventos i Blanca, ne bi bila banalizirana masovnom proizvodnjom i željom za maksimiziranjem profita, a na uštrb kvalitete. Stoga je ovdje riječ ne o cavi već o novoj premium apelaciji Conca de Riu Anoia s koje dolazi vrhunski pjenušac napravljen u istinskoj harmoniji s prirodom i minimalnim intervencijama u vinogradu. Svježina, iznimna mineralnost, lepršava floralnost i voćnost ovog pjenušca je zaokružena kremoznim utjecajem kvaščanog taloga na kojemu je odležavao 18 mjeseci.

Kako se čulo, fokusiranost na kvalitetu je internacionalno prepoznata pa su ga stručnjaci iz Wine Spectatora uvrstili među 100 najboljih vina 2021. godine te jednim od najboljih vrijednosti za novac na tržištu.

Andrijašević drži da je on ovakav idealna pratnja španjolskim tapasima i specijalitetima koji se nude pri obilježavanju svetkovine Sv. Vinka. Velike procesije s kipom sveca i svečana euharistijska slavlja prate pučke svečanosti, plesovi i parade u narodnim nošnjama, koncerti, defilei konjanika u svečanim uniformama te maskiranih grupa, ali i mnogobrojni vinski festivali i kušaonice koji se u to doba održavaju diljem Španjolske.

Vulkanska vina od autohtonih sorti Italije

Drugo vino koje smo kušali nas odvode u Italiju, na obronke masiva Vezuva gdje na vulkanskom tlu caruju mnogobrojne autohtone sorte koje daju vina jedinstvenih karakteristika. Jedno od njih je Fiano di Avelino Pietra Calda iz vinograda Cerza Grossa, moćan i karakteran vulkanac napravljen od 100 posto sorte Fiano od cijenjene vinarije Feudi di San Gregorio. Fermentiran na autohtonim kvascima te odležavan pet mjeseci u inoksu sur lie ovo vino pokazuje ambiciju vinarije koja selekcijom najkvalitetnijeg grožđa daje ekspresivno vino puno zrelog žutog voća, kamilice, cvijeća i herbalnosti podcrtanim živahnom mineralnošću i svježinom koja potječe iz atipično kišne mediteranske klime ovoga kraja, istaknuo je Andrijašević.

VINCEKOVO U EUROPI:  Sv. Vinko je rođen u Španjolskoj, pokopan u Portugalu, a najviše slavljen u Francuskoj
Foto: Marinko Petković

Bogatstvo običaja vezanih za vinckovska slavlja u Italiji se ipak najviše ogleda u krajevima koji graniče s Francuskom i Švicarskom. Procesije i parade sa svečevim likom te košarama punima kolača, grozdova i kitica mimoze koja cvjeta upravo u siječnju simboliziraju vijesnike pobjede nad tminama i zimom te početak novog vinorodnog ciklusa.

U prebogatu riznicu francuskih vincekovskih običaja smo ušli najprije kušajući bijeli burgundac, 100 posto chardonnay iz premier cru vinograda La Fosse iz Rullyja – Côte Challonaise, vinarije Domaine Belleville. Glinasto vapnenačko tlo je urodilo izraženom voćnošću vina koje poput slikarskog platna pokazuje različite vinarske tehnike, od klasične i malolaktične fermentacije pa do odležavanja na finom talogu koje su vinu podarile kremoznost te sve skupa zaokružile korištenjem francuskog hrasta koje je vinu podarilo tople note drveta, tosta i daška slatkih začina. Iako još mlado vino, ono već sad pokazuje spremnost i sav svoj potencijal kojim će zasjati u godinama koje dolaze.

Vinska bratovština u Champagni

Sama Burgundija, ali i ostale vinorodne regije Francuske obiluju velikim slavljima kojima se slavi ovaj veliki vinski svetac. Bratovštine iz mnogobrojnih sela, gradova i gradića se okupljaju oko povijesnih katedrala Reimsa i crkava po Champagni te svečanim misama, procesijama i umjetnički prikazanim kipićima Sv. Vinka hodočaste po vinogradima pjevajući, svirajući i slaveći svoga patrona. Naravno, slijedi blagoslov vinograda, a članovi bratovština kao i puk hodočasti od jednog sela do drugog, slično kao kod nas na Hvaru u procesijama Velikog Petka. Posjete podrumima, kušanje vina, ali i otvaranje nekih posebnih butelja su neizostavni dio iskustva Vincekova u Francuskoj.

Iz mađarskog dijela Baranje naši su domaćini donijeli uistinu jedinstvene butelje. Naime, kušali smo elegantno monosortno vino Fekete Jardovany, sortu koja danas jedino raste na malom dijelu vinograda Ördögárok na brdu pored Villanyja – premium mađarske vinske regije za crna vina, osobito onih bordoških sorti. Ova etiketa s manje od 2000 butelja je jedino vino te sorte u svijetu, a proizvodi ga vinarija Atilla Gere, jedna od najcjenjenihih u Mađarskoj. Ovu rijetku sortu odlikuje kombinacija zemljastosti, floralnosti te nota crvenog i modrog voća, nešto poput frankovke i crnog pinota, te živahnih kiselina i tanina koji tek nakon par godina u butelji pokazuju svu raskoš i zanimljivost ove skrivene sorte, ističe Andrijašević.

Sontacchijev Cabernet Franc uz bok Vilanyju

Hrvatski adut kušaonice je bio Cabernet Franc iz Kutjeva od male, gotovo ”garažne” vinarije Sontacchi. Grožđe s odabranih malih parcela s obronaka Papuka, fermentiran spontano na ambijentalnim kvascima te odležavano 12 mjeseci u bačvama od slavonskog hrasta, nefiltrirano, pružilo nam je uvid u rad jednog od najcjenjenijih hrvatskih mikro-vinara, Krunoslava Sontacchija, koji nastavlja obiteljsku tradiciju kreirajući fantastična vina, različitih stilova, uz minimalne intervencije i fokusiranost na kvalitetu, ali i lucidno eksperimentiranje. Ovaj Cabernet Franc iz Kutjeva može stati uz bok onima iz Villanyja – regije poznate baš po toj sorti, a zorno pokazuje potencijal kojeg takva crna vina mogu imati u našoj Zlatnoj dolini poznatoj prije svega po velikim graševinama.

U Slavoniji Vinceka zovu Vincel te se slavlja održavaju, baš kao i u susjednoj Baranji s obje strane granice, tjedan pa i više prije samog spomendana. Osim neizostavnih tamburaša i vincelovskog menija na loze koje blagoslivlja „biskup“ se vješaju kobasice, špek i slični proizvodi aktualne sezone kolinja. Simbolički se loza škropi vinom te se svečano obrezuje prva grančica dok voditelj ceremonije nabraja kako molitve tako i šaljive pa i podrugljive ceremonijalne litanije. Osim Vincela, slavonskim šorovima se slave i ostali zimski „kirvaji“. Na ulicama mađarskih sela te po vinogradima se u to vrijeme šeću i tradicionalne maškare koje bukom i strašnim maskama tjeraju demone zime, mraz i studen te veselim plesovima slave plodnost zemlje i zazivaju bogatu i rodnu godinu. Kuhano vino je tamo, neizostavan dio folklora u tim sivim zimskim danima.

Porto iz vinograda pod zaštitom UNESCO-a

Nakon dva izvrsna crna vina za sam kraj ostala je slatku delicija iz Portugala, zemlje gdje počivaju svečevi zemni ostaci, navodno doneseni na poluotok u Algarveu na jugu zemlje gdje je pokopan, a njegov grob su čuvali gavranovi (jedni od simbola Sv. Vinka) sve dok nije prebačen u Lisabon, kojemu je i danas svetac zaštitnik. Štovanje Sv. Vinka u Portugalu je toliko rašireno da su po njemu nazvali čak i jedan otok – Saô Vincente u Atlantiku, u bivšoj portugalskoj koloniji, a danas državi-otočju Capo Verde.

Iako vinska industrija Portugala poznaje razne stilove i tipove vina, već stoljećima je širom svijeta poznat po Portu, a 20 Years Old Tawny Port jedne od najstarijih ‘shippersa’ Graham’s utemeljene 1820. godine je upravo ta delicija koju smo kušali. Važno je napomenuti da se 20 godina odnosi na stil i aromatiku vina koje ono ima, što ne znači da sve komponente blenda imaju tu starost. Ovo odležano fortificirano vina jer mu se dodaje karakterni destilat grožđa ima arome tamnog i suhog voća, kože, duhana i slatkih začina. Grožđe dolazi sa škriljevačkog tla gdje korjenje duboko ulazi u zemlju preoranom karakterističknim terasastim vinogradima duboko u unutrašnjosti zemlje, uz padine nad rijekom Douro. Regija je pod zaštitom UNESCO-a, zaključuje Andrijašević.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)