Vrlo solidna vina Vinarije Soldo predstavljena u Zagrebu

Vinarija Soldo osnovana je 2011. godine u Vetovu kada je njen osnivač Gojko Soldo krenuo sa vađenjem starih trsova i sadnjom novih bijelih sorti grožđa i oko 15 posto crnih sorti.

Posebno je zanimljiva sorta manzoni koja je vrlo rijetka sorta u Hrvatskoj, a tu su i slijedeće sorte: graševina, chardonnay, sauvignon, rizvanac (koji je također rijetka sorta u Hrvatskoj), traminac mirisni i pinot sivi. Iz Vinarije Soldo su prije 3 godine zasadili prve sorte hibernal, viognier gris i johaniter, dakle sorte dobivene križanjem koje su pokazale izvanrednu otpornost.

Oni su tako nakon Krauthakera i Enjingija treći koji su eksperimentirali s ovim sortama i misle uskoro zasaditi oko 700 trsova.

Na površini od ukupno 9 hektara nalazi se oko 65000 trsova čine oko 85% , a crne sorte (frankovka, game, crni pinot, merlot i zweigelt) su na preostalih 15% površine.

Te površine daju u prosječno dobroj godini oko 60000 litara vina, a prodaju se u Hrvatskoj u Vrutku i Novalji te po restoranima i kafićima diljem zemlje te po restoranima u Njemačkoj. Kao vino kuće je u hotelu International u Zagrebu te u više ugostiteljskih mjesta u Slavoniji.

Potok koji teče kraj njihove kuće dijeli dva velika masiva Papuk i Krndiju, a Vetovo ima dva brda Mikić brdo i Vlaško brdo na kojima se nalaze vinogradi u posjedu Solde. Vinogradi se nalaze na četiri pozicije i na nešto više od 300 m.n.v. na pretežito glinovitom i vapnenačkom tlu na čijoj je površini pijesak.

Poslove oko proizvodnje vina preuzeo je sin Mirko, agronom koji je uz oca stjecao i znanja o vinu. Ovoga puta Vinarija Soldo, u Češkom domu u Zagrebu predstavila je osam bijelih vina i Rose načinjen od 60% frankovke i 40% zweigelta. Redom su to bila vina: Pjenušac chardonnay iz 2018., rizvanac    2022, Pinot sivi 2022, graševina 2022, rose kupaža 2022, manzoni 2022, sauvignon 2022, chardonnay 2020 i traminac mirisni iz 2022. Treba istaći da su sva ova vina na Hrvatskom zavodu za vinarstvo i vinogradarstvo dobila ocjene od 80 bodova na više.

Na prezentaciji vina „Vrijeme je za…“ u organizaciji Vjekoslava Madunića ovoga puta pojavio se i Pjenušac od chardonnaya s 11% alkohola bazno vino je iz 2018. godine. Grožđe su brali krajem kolovoza, a vino je intezivnog mirisa, ali nenapadnog, ima razvijenu kiselinu, bademastog štiha (zbog duljeg odležavanja na kvascima). Osjeti se zrela voćnost. Po riječima degoržirali su prvih 500 boca a ostatak, još isto toliko, bio je u boci još godinu dana. Vino za pohvalu!

Pinot sivi iz 2022. je sa 5.8 g/L kiseline bio je ugodno iznenađenje. Finih sortnih mirisa bijelog voća (jabuka, kruška ali i vinogradarska breskva), čisto, kristalno bistro, slamnato žute boje, pitko. Vino je odležalo u inoksu prije punjenja u boce. Sommelier Lugarić preporučuje uz smuđa na orly, fiš, ali i sa gavunima ili oslićem. Cijena u dućanima je jako povoljna kod ovog, ali i kod svih ostalih vina koja smo probali. Pet eura je zaista najniža moguća cijena za ovakvu kvalitetu.

Graševina iz 2022. sa 13% alkohola i 6.2 kiseline, raste na pjeskovitom tlu. U dubini tlo je ilovača sa primjesama vapnenca koji daje karakterističnu mineralnost. Vino je zlatno žute boje, sortnih mirisa, intenzivno je u okusu, slasno prema kraju malo gorkasto i slano. Po riječima vinara, prošle je godine bilo problema zbog vrlo neujednačene klime pred berbu, a palo je i dosta kiše, tako da je fermentacija stala na 27grama ostatka šećera pa su napravili refermentaciju i dobili pristojno vino. Ova sorta, kao što znamo, kraljica je među vinima u Slavoniji, a posebno su mineralne ove iz šireg kutjevačkog područja gdje spada i Vetovo. Sorta koja po svojim karakteristikama može biti najbolji predstavnik kontinentalnog hrvatskog vinarstva u svjetskim razmjerima. Još puno toga treba napraviti na brendiranju, a sve bitne pretpostavke za to postoje.

Manzoni sa 13.5% alkohola i čak 6.5 g/L kiseline je križanac rajnskog rizlinga i pinota bijelog, koji je malo zastupljen kod nas. U Kutjevu ga ima Krauthaker, a u Hrvatskom zagorju Šafran. Lijepe je žive zelenkasto žute boje, cvjetnog mirisa (početak cvatnje voća-jabuke, osjeti se i citrus), polusuho sa ostatkom od 3 grama šećera, mineralan, pitak. Relativno visoki alkohol je dobro uklopljen i spada u bolja bijela vina.

Sauvignon iz 2022. sadrži 12.5% alkohola i 7g/L kiseline. Zelenkasto žute je boje, sortnih mirisa koji su sommeliera asocirali na šparoge, grašak, list od rajčice, a u pozadini su okusi citrusi. Svjež je na nosu, odlične kiseline, pitko, suho vino. Dobili smo i gastro preporuku a to je: Povrtni rižoto, coctail rajčice, blaga mozzarela i tikvice koje bi se lijepo uparile uz ovo vino.

Prema završetku teksta spomenut ću, ipak, Svakako, vrijedno je spomenuti još dvije sorte: Chardonnay 2020.    sa 13.6% i 5.5g. kiseline koji je predstavljen u sližbenom dijelu programa i merlot 2020. sa 13.5% alkohola kojeg smo pili u dobrom raspoloženju nakon prezentacije kat niže.

Chardonnay zlatno žute boje, kristalno bistar, osjeti se u okusu badem, drvo, jogurt, maslačnost. Ovo vino je prvo samostalno kojeg je napravio Mirko Soldo, tada još student, a to su prepoznali na međunarodnoj izložbi Ferenc Komaromi na Balatonu 2022. gdje je bio šampion.

Merlot je ostao izvan službenog predstavljanja. Ovo vino sa oznakom kvalitetno su pohvalili svi relevantni ljudi koji su prisustvovali promociji. Dakle, potencijal postoji i kako će se ubuduće i dalje raditi vina za prodaju godinu za godinu, a u tome uspijevaju, svakako treba i zbog respekta vinarije napraviti manje količine crnog vina poput ovoga merlota koji u trećoj godini izgleda odlično. Ne treba sumnjati da Gojko i Mirko mogu napraviti i zahtjevan zweigelt i dobru frankovku…

Na kraju opet dajem prostor Svakako, dobro je zabilježiti i izjavu znalca Franje Francema: ” Vinarija Soldo ima svoj karakter, sva vina su tehnički dobro napravljena i imaju izraženu sortnu kvalitetu. Arome su izražene ali je bitno da je jako puno mineralnosti. Predlažem da rizvanac, koji je osjetljiv i nema dugi vijek trajanja, nađe mjesto u graševini. To sam ja radio u Đakovu sa dobrim rezultatom.” Pohvalio je također redom preostala vina i zaključio, s obzirom na položaj na tržištu, da je zapravo razlog niske cijene vina u Slavoniji što Slavoncima nedostaje marketing, ideje, zajedništvo i najvažnije organiziranost. Slavonci imaju veći potencijal od Istre, ali još uvijek ne znaju to iskoristiti”